Krvavi udbin dosje o Blaženom Stepincu

Blaženi Alojzije Stepinac nije rado prihvatio funkciju zagrebačkog nadbiskupa znajući da će od tog dana mirna vremena za njega biti prošlost. Ipak je pristao jer se osjećao odgovoran za crkvu i hrvatski narod. Ste-pinčeva najdublja i najintimnija promišljanja otkriva nam njegov Dnevnik koji je nakon otvaranja Udbinih arhiva napokon dostupan. Naime, Dnevnik je zasnovan na prijepisu koji je napravila Udba između 1950. i 1952. godine, a nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu. Nije sasvim autentičan jer neki dijelovi nedostaju. Original se čuva na Kaptolu. Stepinčev Dnevnik od iznimne je važnosti jer omogućuje pogled na Stepinca kao političara, političkog mučenika koji je bio hrabar i drčan, tvrd i istinoljubiv, spreman učiniti sve za svoj narod. Blaženi Stepinac bio je pravi borac koji nije odustajao od svojih načela i borbe za svoj narod. Možemo ga slobodno opisati kao državnika iako je bio nadbiskup pa kardinal. Pokojni don Živko Kustić znao je Stepinčevu borbu za hrvatsku stvar nazivati “svetim prkosom”. Upravo čitajući Dnevnik možemo sve to shvatiti, pogotovo prateći su- srete s knezom Pavlom Karađorđevićem, Milanom Stojadinovićem, predsjednikom vlade Kraljevine Jugoslavije ili kraljem Aleksandrom. Stepinac je naime sa svima njima razgovarao kao državnik, a ne kao svećenik ili zagrebački nadbiskup koadjutor. U knjizi “Stepinac iz arhiva Udbe”, između ostalog, donosimo prve dvije knjige Dnevnika.